Zašto sindikat

Sindikat je grupa radnika koji se dobrovoljno udružuju kako bi zaštitili i unaprijedili interese članova.

Sindikati nude niz usluga članovima uključujući pregovaranje o boljoj plaći i radnim uvjetima, pružanje besplatne savjetodavne pomoći te pravnog zastupanja.

Zbog članstva u sindikatu i sindikalnog djelovanja ne smijete dobiti otkaz ni biti stavljeni u nepovoljniji položaj. Uz pravo na slobodno učlanjivanje i sindikalno djelovanje, među sindikalna prava ubrajaju se i pravo na kolektivno pregovaranje te pravo na štrajk.

Korist od djelovanja sindikata imaju svi radnici i društvo u cjelini jer npr. prava koja sindikati ostvare u kolektivnom pregovaranju uživaju svi, a ne samo članovi sindikata. Osmosatni radni dan, pravo na plaćeno bolovanje i godišnji odmor danas smatramo normalnima, no oni su rezultat dugogodišnje borbe sindikata.

Sindikati se ne bore samo za bolje uvjete rada, već im je cilj izgradnja pravednijeg društva kroz postizanje pune zaposlenosti, temeljene na kvalitetnim radnim mjestima. Zalažemo se i za smanjenje nejednakosti, prvenstveno kroz izgradnju kvalitetnog i dostupnog sustava socijalne sigurnosti, uključujući brigu države za nezaposlene, siromašne i nemoćne te mirovinsko i zdravstveno osiguranje za sve.

Brojne su prednosti članstva u sindikatu: osim što kroz sindikat možeš poboljšati uvjete rada i svoja radna prava, omogućen ti je i besplatni pristup pravnom savjetovanju i zaštiti te edukaciji. Niz istraživanja pokazuje da članovi sindikata više zarađuju od nečlanova, imaju bolju zdravstvenu zaštitu, teže dobivaju otkaz te ostvaruju i druge prednosti u odnosu na nečlanove.

Iako su danas mnoga prava radnika zaštićena zakonom, u praksi se ta prava ne poštuju uvijek. Kao pojedinac ne možeš mnogo utjecati na svojega poslodavca, ali radnici zajedno, organizirani u sindikat, imaju znatno veću snagu.

Najvažnije usluge koje sindikat pruža članovima su:

• kolektivno pregovaranje i sklapanje kolektivnih ugovora, s ciljem utvrđivanja cijene rada i drugih prava vezanih uz rad
• nadzor primjene kolektivnih ugovora i drugih propisa i pravnih akata koji uređuju radne odnose
• organiziranje industrijskih akcija, uključujući štrajk
• pružanje pravne zaštite članovima
• unapređenje radnih i životnih uvjeta te zaštita života i zdravlja na radu
• zaštita od diskriminacije na radu ili u vezi s radom po bilo kojoj osnovi
• promicanje, ostvarivanje i zaštita sindikalnih prava i sloboda, posebice prava na djelovanje i zaštitu sindikalnih povjerenika,
• sindikalno obrazovanje i osposobljavanje,

Kako bi mogao učinkovito predstavljati svoje članove i promicati njihove interese, sindikat mora biti financijski neovisan o državi i poslodavcima. Sredstva od sindikalne članarine koriste se za sindikalne aktivnosti na razini podružnice, sindikata i Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, na plaće profesionalno zaposlenih u sindikatima koji pružaju pravnu i stručnu pomoć članovima i sindikalnim povjerenicima, na održavanje ureda, informiranje članova, organiziranje edukacija za sindikalne predstavnike i članove sindikata, pružanje solidarnih pomoći članovima sindikata i drugo.

Članom sindikata postaješ učlanjivanjem, bilo da se obratiš sindikalnom povjereniku u svom poduzeću ili podružnici, bilo da sam odlučiš učlaniti se ispunjavanjem pristupnice. Učlaniti se možeš u jedan od 24 sindikata okupljenih u SSSH, a čak ako na tvom radnome mjestu ne postoji sindikalna podružnica, možeš se i pojedinačno učlaniti.

Ima li vas više koji želite postati članovima sindikata, naši će vam sindikati pružiti svu potrebnu pomoć kako biste osnovali sindikalnu podružnicu.

Postani članom sindikata:

• ako želiš biti prijavljen te primati redovitu i poštenu plaću za svoj rad
• ako želiš da ti prekovremeni rad bude plaćen
• ako želiš da ti poslodavac uplaćuje doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje
• ako želiš imati pravo na godišnji odmor
• ako želiš bolje uvjete rada
• ako želiš imati besplatnu pravnu pomoć da bi zaštitio i unaprijedio svoja prava

Snaga i uspjesi sindikata prvenstveno ovise o broju članova sindikata, njihovoj informiranosti, organiziranosti i spremnosti da sudjeluju u zajedničkim akcijama, uključujući štrajk i prosvjed. Stoga svaki član sindikata može i treba doprinijeti povećanju broja članova sindikata. Zašto je važno biti član sindikata pročitajte u našoj publikaciji "Zašto biti članom sindikata i kako to objasniti drugima".

Učlani se jer Zajedno smo jači!

Četiri su razine sindikalnog organiziranja radnika:

• sindikalna podružnica
• sindikat
• sindikalna središnjica
• međunarodne sindikalne asocijacije

Sindikat je temeljna i najvažnija razina sindikalnog organiziranja, koju u Hrvatskoj može organizirati najmanje 10 radnika. Unutar sindikata mogu se osnivati sindikalne podružnice, koje najčešće okupljaju sve članove koji rade kod istog poslodavca. Svi članovi u podružnici demokratski biraju sindikalnog povjerenika, koji ih predstavlja prema poslodavcu te osigurava komunikaciju između članova podružnice i središnjeg ureda sindikata. Za razliku od podružnice, sindikat ima pravnu osobnost: potpisivanjem pristupnice radnik postaje članom sindikata, a ne sindikalne podružnice.

Sindikalne središnjice, poput SSSH, obuhvaćaju veći broj sindikata koji djeluju u različitim područjima odnosno djelatnostima te se prvenstveno bave problemima koji se odnose na sve ili veliku većinu radnika učlanjenih u sindikate koji pripadaju određenoj središnjici. Radi zaštite i promicanja prava radnika, u globaliziranom društvu nužna je međunarodna povezanost sindikata, a posebno na razini Europske unije kojoj Hrvatska pripada.

Budući da je sindikat demokratska organizacija, članovi sindikata u sindikalnoj podružnici sami biraju sindikalne povjerenike koji ih predstavljaju prema poslodavcu, omogućujući im da se njihov glas čuje, kako bi na taj način zajednički lakše riješili probleme koji ih muče na radnome mjestu.
 

Uloga sindikalnog povjerenika

Sindikalni povjerenik je radnik koji je u radnom odnosu kod poslodavca te predstavlja prvi i najčešći kontakt članova sa sindikatom. Nije nužno da svaki povjerenik odmah posjeduje sva znanja i vještine koje su potrebne za uspješno obavljanje funkcije sindikalnog povjerenika. Važnije od toga je biti motiviran i spreman učiti i razvijati se, a u tome mu može, i mora, pomoći sindikat.

Sindikalni povjerenik organizira podružnicu i njezine aktivnosti te je odgovoran za cjelokupni rad podružnice. Sindikalnog povjerenika biraju svi članovi u podružnici, a svi članovi ujedno se mogu i kandidirati za obavljanje te uloge. Izbor se provodi na skupštini sindikalne podružnice, a povjerenik se obično bira na razdoblje od četiri godine.

Sindikalni povjerenik može biti razriješen dužnosti ako postupa suprotno statutu, aktima i drugim odlukama sindikata; ako mu članovi koji su ga izabrali izglasaju nepovjerenje; ili ako sam to zatraži.

U većim podružnicama, osim povjerenika često postoji i sindikalno povjereništvo koje mu/joj pomaže u obavljanju poslova i provođenju aktivnosti podružnice.
 

Prava i obveze

Budući da su sindikalnoga povjerenika izabrali članovi, on ima odgovornost i prema članovima kao pojedincima, i prema sindikatu kao organizaciji. Među ostalim, jednom ili više puta godišnje sindikalni povjerenik podnosi pisano izvješće o radu te financijsko izvješće članovima podružnice. Povjerenik je odgovoran osigurati komunikaciju između članova u podružnici i središnjeg ureda sindikata, što uključuje dostavu potrebnih izvještaja i informacija prema središnjem uredu, ali i prijenos informacija od središnjeg ureda prema članovima u podružnici.

Sindikalni povjerenik, ima pravo kod poslodavca štititi i promicati prava i interese članova sindikata. Sindikalni povjerenik ima pravo koristiti dio plaćenog radnog vremena za potrebe sindikalnog rada. Točna količina toga vremena obično je definirana kolektivnim ugovorima (granskim ili kućnim), i često ovisi o broju članova sindikata u podružnici. Kolektivnim ugovorima također se često propisuje i broj radnih dana godišnje koje sindikalni povjerenik može iskoristiti za potrebe sindikalne edukacije.

Sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja dužnosti sindikalnog povjerenika (i šest mjeseci nakon prestanka obavljanja te dužnosti), bez suglasnosti sindikata nije moguće:

• otkazati ugovor o radu ili
• na drugi način staviti sindikalnog povjerenika u nepovoljniji položaj u odnosu na njegove dosadašnje uvjete rada.

Pristupanje potencijalnim članovima

Važna zadaća sindikalnog povjerenika je stalno učlanjivati i ostale radnike u sindikat. Stoga na sve ostale radnike treba gledati kao na potencijalne članove sindikata.

Ako se radnik nije pristao učlaniti odmah nakon što smo mu pristupili, to ne znači da treba odmah odustati. Možda prvi pristup nije bio u pravi trenutak - na to je moglo utjecati osobno raspoloženje, zaokupljenost drugim problemima i razni drugi čimbenici. Osim toga, ne mora se svatko kome pristupite odmah učlaniti - za početak je dovoljno osobu i zainteresirati. Ako je osoba spremna desetak minuta razgovarati o sindikatu, i to je već dobar početak, a takav razgovor vrijedi nastaviti drugom prilikom.

Kako bi olakšali rad sindikalnim povjerenicima i radničkim predstavnicima te poboljšali njihovu komunikaciju s potencijalnim i sadašnjim članovima sindikata i uredom, SSSH je razvio aplikaciju koju možete preuzeti ovdje. Mobilna aplikacija SSSH Zajedno smo jači namijenjena je prvenstveno sindikalnim povjerenicima, članovima sindikalnih povjereništava, radničkim predstavnicima i aktivistima sindikata udruženih u Savez samostalnih sindikata Hrvatske ( SSSH), s ciljem da im omogući dodatnu podršku u njihovom sindikalnom radu.

Ako želite saznati više o tome zašto je važno biti član sindikata i kako to objasniti drugima, proučite brošuru za aktivne članove sindikata i sindikalne povjerenike pod nazivom: Zašto biti član sindikata i kako to objasniti drugima.