Puno radno vrijeme obično iznosi 40 sati tjedno, iako se u praksi može raditi i više i manje od toga. Osim ukupne količine radnih sati, važan je i njihov raspored. Najčešći je jednaki raspored radnog vremena, u kojem se radi po osam sati svakoga dana. Ako se ponekad treba raditi više, to se računa kao prekovremeni rad.
01 Na koliko dana godišnjeg odmora imam pravo?
Zakonski minimum je četiri tjedna godišnje za svaku kalendarsku godinu. Ako tjedno radiš 6 dana, moguće je da imaš pravo na 24 dana godišnjeg odmora. Ako si maloljetan ili radiš na poslovima na kojima se ni uz zaštitne mjere ne može izbjeći štetan utjecaj na zdravlje i sigurnost, minimum je 5 tjedana. Kolektivni ugovor, pravilnik ili ugovor mogu dati i više. Ako si član sindikata, tvoj sindikat može provjeriti točan broj godišnjeg odmora na koje imaš pravo
02 Smije li poslodavac tražiti da radim svaki dan?
U pravilu ne može. Imaš pravo koristiti 12 sati neprekidnog odmora u jednom danu, to znači da između dvije smjene mora proći 12 sati. Dakle, ne možeš smjenu završiti u 23 sata i novu započeti prije 11 sati idućega dana.
Također, imaš pravo na tjedni odmor koji se sastoji od 24 sata, a kojemu se pribraja i pravo na dnevni odmor u trajanju 12 sati.
Ipak, mogući su izuzeci od tog pravila. Npr., ako radiš sezonski posao koji se obavlja u dva navrata, tzv. dvokratni rad, prema Zakonu moraš imati odmor u trajanju od najmanje osam sati neprekidno. Važno je znati i da čim prestane razdoblje u kojemu zbog prirode posla nisi mogao koristiti dnevni odmor ili si ga koristio u kraćem trajanju – poslodavac ti mora osigurati korištenje zamjenskog dnevnog odmora.
Ovo pravilo ima i drugih iznimki pa je najbolje da se za punu informaciju obratiš svom sindikatu ako si član.



