Plaća i uvjeti rada

Plaća, naknada plaće i ostali primici u novcu obračunavaju se i isplaćuju na tvoj transakcijski račun. Iznimno, u novcu ti se može isplatiti iznos ostalih primitaka i primitaka na temelju radnog odnosa poput jubilarne nagrade, regresa, božićnice i naknade troškova.

Zbog toga u slučaju isplate novca „na ruke“ trebaš biti osobito oprezan da se ne radi o neprijavljenom radu. U slučaju da se dio plaće isplaćuju na ruke, a dio na transakcijski račun tada je također važno da budeš oprezan jer tu može biti riječ o djelomično neprijavljenom radu.

Najprije provjeri jesi li prijavljen na mirovinsko i zdravstveno osiguranje te odgovara li broj prijavljenih sati stvarnom broju sati koje radiš. To možeš provjeriti osobnim odlaskom, putem sustava e-Građani, ili putem usluge eZdravstveno. 

Bitno je da ne prihvatiš isplatu cijele ili dijela plaće na ruke. Iako to može izgledati privlačno zato što ćeš kratkoročno primiti više novca, takvo postupanje je protuzakonito i dovodi do niza negativnih posljedica. Naime, u takvim okolnostima ćeš puno teže dokazati visinu svog potraživanja u slučaju neisplate cijele ili dijela plaće. Također, niža prijavljena plaća će negativno utjecati na visinu tvoje mirovine, kreditnu sposobnost, visine iznosa naknada u slučaju bolovanja ili nezaposlenosti, te ti može otežati postupak spajanja obitelji.

Poslodavac ti je svakog mjeseca dužan dati obračun plaće te ti primitak moraš potpisati. Ako ga ne dobiješ, zatraži ga od poslodavca. Sačuvaj poruke, fotografiraj isplate kako bi mogao dokazati iznose, vodi svoju evidenciju sati i datuma isplate. Sama gotovinska isplata ne dokazuje automatski da si neprijavljen/a, ali je za tebe puno opasnije jer je kasnije teže dokazati koliko si stvarno dobio/la i jesu li plaćeni doprinosi i porezi. Plaća mora biti obračunata, a obračun mora pokazati kako je iznos utvrđen. Važno je reagirati kada se ovo dogodi prvi put jer je kasnije sve teže dokazati i potraživati svoju plaću.

Da, postoji. Uplata novca na račun sama po sebi nije dokaz da si uredno prijavljen na mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Pravu provjeru radiš kroz Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO). HZMO vodi elektronički zapis o radnopravnom statusu, odnosno e-radnu knjižicu, a HZZO omogućuje provjeru statusa obveznog zdravstvenog osiguranja i uvid u prijave i odjave. To znači da „plaća sjeda na račun“ nije dovoljan dokaz. Provjeru možeš obaviti osobnim odlaskom u HZMO i HZZO ili putem sustava e-Građani. 

Za 2026. godinu minimalna plaća u Hrvatskoj iznosi 1050 eura bruto mjesečno za puno radno vrijeme. Minimalna neto plaća, odnosno, najmanji iznos koji od poslodavca moraš dobit iza puno radno vrijeme je oko 800 eura neto. To je zakonski minimum i ne smiješ biti plaćen/a manje. U nekim sektorima kolektivni ugovor može predvidjeti i višu minimalnu osnovnu plaću. Na primjer, u graditeljstvu i turizmu postoje granski kolektivni ugovori koji obvezuju sve poslodavce u tim djelatnostima, i njima ugovorene najniže osnovne plaće imaju jednaku pravnu snagu kao i minimalna plaća.

Poslodavac smije odbijati određene zakonom predviđene odbitke, kao što su doprinosi, porez i eventualna ovrha po pravilima, i to se mora vidjeti na obračunu. Ono što poslodavac ne smije raditi jest samovoljno uzimati novac od tvoje plaće bez tvoje suglasnosti nakon što je trošak već nastao. Drugim riječima: ne smije ti jednostavno reći „odbijam ti za grešku, uniformu, štetu, smještaj ili dokumente“ i oduzeti novac s plaće.

Ne čekaj predugo i ne zadovoljavaj se samo usmenim obećanjem. Traži obračun neisplaćene plaće, sačuvaj ugovor, evidenciju sati, poruke i uplate. Poslodavac ti je dužan isplatiti plaću u roku koji stoji u ugovoru o radu ili koji je dogovoren kolektivnim ugovorom, a to ne smije nikad biti iza 15. dana u mjesecu jer je tako propisano Zakonom o radu. Ako plaća nije isplaćena do tog datuma ili nije isplaćena cijela (odnosno ako je isplaćen samo dio plaće), poslodavac ti mora do kraja istog mjeseca u kojem je dospjela plaća dostaviti obračun dugovanog iznosa, a taj obračun je ovršna isprava. Ako nemaš platne liste (obračun), možeš napraviti prijavu Državnom inspektoratu emailom, osobnim odlaskom ili putem linka.

U ovom slučaju kada ti je dozvola za boravak i rad s kojom si ušao u RH važeća, poslodavca možeš promijeniti u olakšanom postupku i prije isteka 6 mjeseci ako si podnio prijavu Državnom inspektoratu.

Da. Prestanak rada ne briše dug za plaću. Ako ti poslodavac duguje plaću ili dio plaće, to i dalje možeš tražiti nakon odlaska. Posebno je važno da imaš obračun neisplaćenog iznosa jer je on ovršna isprava i može poslužiti za prisilnu naplatu. Ako nemaš obračun neisplaćenog iznosa, možeš podnijeti prijavu Državnom inspektoratu e-mailom, osobnim odlaskom ili putem linka. Neisplata plaće je i kazneno djelo pa poslodavca, u slučaju da ti nije isplatio plaću možeš prijaviti policiji ili državnom odvjetništvu, odnosno protiv njih podnijeti kaznenu prijavu.

Zato što se plaća u ugovoru u pravilu ugovora u bruto iznosu. Bruto iznos je ukupni iznos prije obaveznih odbitaka poput poreza na dohodak i doprinosa za mirovinsko osiguranje. Neto je ono što stvarno dobiješ na račun nakon što se obračunaju doprinosi i porez. Važno je da kod svake isplate plaće dobiješ obračun plaće odnosno platnu listu kako bi mogao/la provjeriti da je tvoja plaća točno obračunata s obzirom na broj odrađenih sati, rada tijekom blagdana i nedjelje i slično. Poslodavac ti mora dostaviti obračun plaće (platnu listu) najkasnije 15 dana od isplate plaće i ti taj primitak potpisuješ.

Možeš, ali ne bilo kako. Po Zakonu o radu možeš sklopiti ugovor o dodatnom radu kod drugog poslodavca, a prije početka tog rada moraš o tome pisano obavijestiti svojeg matičnog poslodavca. Dodatni rad je u pravilu ograničen na prosječno osam sati tjedno, uz posebna pravila za nejednaki raspored radnog vremena. Ako si državljanin treće zemlje s važećom dozvolom za boravak i rad, za dodatni rad kod drugog poslodavca vrijede i posebna pravila iz Zakona o strancima: drugi poslodavac mora pokrenuti zahtjev za dodatni rad u nadležnoj policijskoj upravi ili policijskoj postaji, a dodatni rad možeš početi tek od dana pozitivnog mišljenja HZZ-a.